Zašto bi HDZ povećao broj zastupnika iz dijaspore? Analitičar: "Znaju da tamo ne mogu omanuti"

Prema važećem Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zastupljenost u Saboru i biraju tri zastupnika na temelju kandidacijskih lista u posebnoj, XI. izbornoj jedinici. Tri zastupnika dijaspore fiksna je brojka utvrđena 2010. godine prilikom donošenja izmjena Ustava na uvjetovanje SDP-a, kojemu je tada na čelu bio Zoran Milanović.

Plenković se sada osvrnuo na to kazavši kako se radilo o ucjeni i po pitanju fiksnog broja zastupnika i samih biračkih mjesta.

"Pitajte Milanovića kako su 2010., kad se mijenjao Ustav, ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati izvan sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda", rekao je Plenković ustvrdivši kako je SDP-u bio cilj "ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj".

Svi zastupnici dijaspore - iz HDZ-a

A od tog je "utjecaja" političku korist isključivo crpio HDZ.

Zakonom o izbornim jedinicama iz 1999. godine uvedena je zasebna, XI. izborna jedinica u kojoj zastupnike biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Maksimalni mogući broj zastupnika dijaspore tada je teoretski bio dvanaest no nikada ih nije toliko bilo izabrano. Stvarni broj izabranih zastupnika u XI. izbornoj jedinici ovisio je o stopi izlaznosti birača pa ih je, primjerice, na izborima 2000. izabrano šest, 2003. godine četiri, a na izborima 2008. petoro. Svi redom bili su zastupnici HDZ-a.

Nakon promjene Ustava, s fiksnim brojem od tri zastupnika dijaspore, svi koji su bili izabrani u XI. izbornoj jedinici bili su kandidati HDZ-a, osim Željka Glasnovića koji je 2016. izabran kao nezavisni kandidat, nakon što je na prethodnim izborima također bio kandidat HDZ-a.

"HDZ se priprema za izbore, nije siguran u pobjedu"

I sada se Plenkovićeva inicijativa za povećanjem broja zastupnika iz XI. izborne jedinice tumači interesom HDZ-a za 'podebljavanjem' svoje eventualne parlamentarne većine.

I politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra kako je Plenkovićevo posezanje za ovom temom isključivo motivirano željom za osiguravanjem dovoljne većine nakon sljedećih izbora.

"Glavni razlog je izbjegavanje tanke većine. U dijaspori HDZ ne može omanuti, tamo su njihovi glasovi, pogotovo u BiH. Stoga ovo treba gledati iz perspektive sljedećih općih izbora u Hrvatskoj koji će biti za dvije godine. HDZ se već počeo pripremati za te izbore jer više nije tako siguran u svoju pobjedu. Svaki osvojeni mandat bit će važan, a ako se poveća broj zastupnika iz dijaspore, jasno je da bi svi ti mandati išli HDZ-u. Pa ako samo uspiju udvostručiti broj, to onda više neće biti troje, nego šestoro zastupnika. A to nije malo", kaže.

"Nema logike, ali ima političkog interesa"

Izlaznost u XI. izbornoj jedinici nikada nije bila velika, ali je uvijek bila najveća u Bosni i Hercegovini gdje živi najviše Hrvata s dvojnim državljanstvom. Na izborima 2024. godine u XI. zbornoj jedinici ukupno je glasovalo 41.120 birača, a od toga čak 31.374 ili 76,2 posto u BiH.

Kada je 1990-ih dijaspora, mogla prvi puta birati predstavnike u Saboru, u BiH je živjelo oko 700 tisuća Hrvata. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, inače posljednjem održanom u BiH, ondje je živjelo 544.780 Hrvata, a demografske procjene govore da ih ondje trenutno ne živi više od 350 tisuća. Stoga se postavlja i pitanje zašto bi se povećao broj zastupnika iz XI. izborne jedinice, zapravo iz BiH gdje glasuje tri četvrtine dijaspore, kada je tamošnji broj Hrvata drastično smanjen?

"Mnogi će ukazivati upravo na to tvrdeći da povećanje broja zastupnika nema logike i da ne odgovara stvarnom stanju stvari. Ali politika se ionako ne vodi logikom, nego interesom pa će se lako naći neko objašnjenje - da se osnaži hrvatski entitet u BiH ili nešto slično", kaže Pecnik.

Moguće je da ta ideja ima veze i s izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji će biti biran najesen, dodaje Pecnik.

U kojim zemljama je bio najveći odaziv

Procjenjuje se da izvan Hrvatske živi oko milijun hrvatskih državljana koji mogu sudjelovati na ovdašnjim parlamentarnim izborima. Pogledaju li se brojke s prošlih izbora, u XI. izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača što nije niti pet posto od onog procijenjenog ukupnog broja Hrvata u dijaspori s pravom glasa u Hrvatskoj. Iza BiH, gdje je glasovalo 76 posto izašlih birača u XI. izbornoj jedinici, slijedi Njemačka gdje je glasovalo 2.343 ili 5,7 posto te Srbija gdje ih se odazvalo 1.102 ili 2,7 posto.

Ovo su deset država u kojima je 2024. odaziv u XI. izbornoj jedinici bio najveći i broj birača koji je glasovao:

Bosna i Hercegovina 31.374

Njemačka 2.343

Srbija 1.102

Australija 427

Austrija 379

Kanada 278

Crna Gora 265

Švicarska 230

Sjeverna Makedonija 122

Slovenija 110

U talijanskom parlamentu najviše mjesta za dijasporu

U SAD-u je, primjerice, na biračkim mjestima u diplomatskim i konzularnim predstavništvima glasovalo 97 birača, a u Argentini 94.

Nema puno zemalja koje prakticiraju zastupljenost svojih dijaspora u nacionalnim parlamentima. Od europskih zemalja u Italiji dijaspora ima 12 mjesta u Zastupničkom domu i Senatu, u Francuskoj 11 mjesta u Narodnoj skupštini, u Rumunjskoj šest, a u Portugalu četiri.